What strikes me here is the mild climate creating a perpetual spring. The winter months are relatively warm, with night temperatures rarely going below a two-digit number and the summer months are hot, but there’s the ocean breeze that makes the life more than bearable. Walking this street in Santa Cruz de Tenerife I felt the calmness of a community that knows how to work and how to enjoy life.
Visits: 119
The volcanic nature of Tenerife is easy to recognise: human settlements are either hugging the coast or lean against the steep slopes. Mount Teide, with its peak Pico del Teide at a remarkable height of 3718m above sea level dominates the island. It is an active volcano, yet it hasn’t even coughed for more than hundred years now. What we see
Visits: 142
Since Google announced eventual shutting down of G+ where I’ve spent years with my travel blog, I’ve exiled myself to this place. I am going to post in parallel to both G+ and this travel blog for as long as the service exists (should be a couple more weeks, I guess). I do hope that some of my >38.000 followers on G+ will bookmark this site and continue enjoying the photos.
For those who are new, I will post both simple photos without a comment and those with elaborate if not lengthy descriptions, fun facts or some trivia related to the picture.
I will try to keep my good tradition of making people vote for the next destination; I find it interesting and my readers like it, too. Yet, to start the transition I am not offering any choice but the small collection of pics from Tenerife, a series that has been waiting in queue for quite some time.
For those who did not follow my G+ posts, I will collect and re-post all of them here eventually.
Also, I am thinking about trying out Patreon in a sensible way: some of my future posts might be visible to my patrons first, but I do promise that all travel content will be available to non-patrons after some time delay.
Visits: 217
Nije prvi put da se dogodi kakvo zlo, a mediji krenu krivca tražiti u nekom specifičnom događaju, okruženju ili – tehnologiji. Računalne igre često su na meti kritika kao medij koji potiče nasilno i devijantno ponašanje, pa čak i suicidalno.
Tako je nedavno u fokus došla jedna računalna igra posve nevinog naslova: “Doki Doki Literature Club”. Zapravo, više e-priča negoli igra, ali zato ne nužno manje opasna od tipičnih pucačkih naslova prepunih krvi i nasilja.
Odigrao sam tu igru. S njom nešto zbilja nije u redu. No, nisam psiholog niti psihijatar, pa moje mišljenje smatrajte tek osobnim mišljenjem jednog gamera.
A gamer sam, hvalana pitanju, od djetinjstva. Ta me zabava nikad nije napustila, čak ni kad sam došao u pristojne godine i kad mi obaveze ne ostavljaju puno vremena za taj vid zabave. Vidio sam sve: vidio sam stare igre sa osmobitnih računala koje su tražile puno mašte ali nisu bile ništa manje zarazne od modernih; vidio sam igre hiperrealistične, svjetove bajkovite i naizgled stvarne, u kojima se lako utopiti ipostati netko drugi. K vragu, kad sam vidio porno igru na Orlu, vidio sam zbilja sve!
Želim reći kako me Doki Doki nekako “profesionalno” zaintrigirao, pa sam odlučio kao odrasla, zrela osoba proći nešto što je pisano za puno mlađe od mene; a kad to već činim, izdvojio sam i veći broj slika iz igre koje, po mom laičkom mišljenju, manipuliraju umom (mladog) igrača.
Ako ste roditelj i zanima vas o čemu se radi (a sami nemate živaca ili vremena), ili samo želite vidjeti zašto ovu igru smatram na neki način podmuklom i zbilja neprimjerenom maloljetnoj populaciji, pročitajte ovaj walktrough.
Ako nemate živaca ili vremena niti prolaziti kroz tekst i gomilu slika, poanta priče je ova: riječ je o interaktivnoj horror igri koja kombinira mladima vrlo privlačne anime likove sa suptilnim metodama manipulacije igračem; ne znam može li igra nekoga natjerati na samoubojstvo, no rekao bih da može poslužiti kao okidač. A sadržaj svakako nije primjeren maloljetnicima, iako se to na samom početku igre ne vidi.
Uostalom, pogledajte sami:
Na početku igre, autori nedvosmisleno daju do znanja kako nije riječ o igri za djecu i labilnim osobama. Dapače, čine to dva puta:
Ovo je zgodan način da se autori “operu” od odgovornosti, ali je jednako tako logičan i nužan: autori nisu u stanju kontrolirati tko će sve igrati ovu igru. No, primjetite kako poigravanje umom igrača počinje već tu: nedostaje “I do not agree.” (“ne slažem se”) gumb. Suptilno, igrača se navodi na izbor (iako je, naravno, uvijek moguće prekinuti igru na druge načine).
Igra započinje posve nevino: igrač je mlađi lik, mlad i nesiguran u sebe, željan ženske pažnje i sve ono od čega pate tinejdžeri širom svijeta. Na nagovor prijateljice učlanjuje se u književni klub u kojem ga dočekuju ostali članovi… članice, zapravo: klub čine četiri anime djevojčice/djevojke, a igrač je prvi i jedini muški član (iako, igra ne pretpostavlja spol igrača i u dijalozima nigdje ne isključuje homoseksualni kontekst).
Velika navlakuša ove igre (barem kako bih je ja vidio sa sam tridesetak godina mlađi) je u zanimljivoj poziciji koju igrač zauzima: njegov je lik sramežljiv ali sa nadom da će sa nekim od likova ostvariti emotivnu vezu; s druge strane cure u igri se vrlo otvoreno natječu za njegovu naklonost i pomalo međusobno svađaju; povremene ljubomorne scene glade igračev ego, jer još jučer je bio nezanimljiv (računalni) lik bez cure, a sad se četiri komada trgaju oko njega!!
Za razliku od pucačina koje privremeno pumpaju adrenalin u krvotok, gdje tijelo simulira pripremu za borbu (i posljedični kick kojeg osjećaju igrači takvih igara) i gdje se sve rasprši par minuta nakon završetka meča, ova igra puca na drugačiju emociju: ona želi igrača emotivno vezati uz neki lik da bi se kasnije okrutno poigrala njegovim emocijama.
Tu vidim problem: nakon odigrane partije napucavanja sa mrežnim protivnicima postoji vrlo jasno definiran kraj događaja i igrači napuštaju emocije vezane uz igru; dakako, klinci se skupe i diskutiraju taktiku i što tko treba činiti i tko na koga treba pucati sljedeći put, ali to više nije emotivni kick igre, već strateško planiranje: zapravo, rekao bih dobra stvar koja klince uči planiranju i timskom radu.
Doki Doki nema digitalne suigrače. Doki Doki je u potpunosti posvećen jednom jedinom, usamljenom igraču koji igra igru i stvara emotivne veze sa nepostojećim digitalnim likovima. Te emotivne veze igrač može nakon igranja ponijeti sa sobom: razmišljati o Sayori, maštati o njoj, slagati neke dijaloge u glavi… Doki Doki omogućuje ne-epizodički nastavak igre u glavi, kreiranje novog unutrašnjeg svijeta koji ima svoj kontinuitet.
… a ovo je drugi ekran kojeg igrač vidi. Ovo je jedna zapravo poprilično dosadna igra, barem što se vizuala tiče: postoje samo dvije opcije: ili ste u razgovoru sa jednim ili više likova uz jednu od svega par pozadina (škola, ulica…), ili ste na ovom ekranu gdje “pišete pjesmu”.
Glavna zadaća, osim razgovora sa likovima, je svaki dan napisati po jednu pjesmu. Riječ “pisanje” shvatite vrlo uvjetno, jer se svodi na izbor iz ponuđenog skupa riječi napisanih u bilježnici. Svaki od ženskih likova ima svoje omiljene riječi, pa ovisno o tome koje riječi izaberete “napisat” ćete (nećete ništa napisati, izbor riječi neće rezultirati nikakvom poezijom napisanom od strane igrača) pjesmu koja će se posebno svidjeti jednoj od sugovornica.
Kako je riječ o interaktivnoj fikciji, na ovom se mjestu događa grananje radnje: ovisno o tome kojoj se curi svidi vaša pjesma, buduće konverzacije (i buduće ljubomore) usmjerit će se u tom pravcu. Znajući ovo, igrač koji po drugi put igra igru može svjesno izabrati drugačiji tijek priče.
I to je najinteraktivniji dio igre, jedino mjesto gdje igrač ima ikakve mogućnosti izbora. Ostatak igre svodi se na čitanje dijaloga koji je napisan punom kvalitetom chick lit izdanja za pet kuna komad.
Svaka djevojčica, rekli smo, ima neke svoje omiljene riječi, a one isprva počinju naivno i nevino, da bi se kasnije u igri radikalizirale, pa negativne riječi dobivaju sve mračniju konotaciju.
U jednom trenutku počinje i seksualni innuendo. Na ovoj slici još prilično nevin, ali nedvojbeno erotičan i, uostalom, koji mladac ne bi poželio kolegici srediti gumbe na jakni? Još kad te tako milo gleda velikim anime očima?
Pretpostavljam da je to dio japanske kulture, ali primjetio sam neobičnu nelogičnost u igri: igrač je sramežljivac koji bi htio ostvariti emotivnu vezu i nesiguran je sa djevojkama, ali s druge strane dijalozi u igri jasno postavljaju igrača u dominantnu poziciju, pa on curama prigovara (a one se posrame i ispričavaju) ili ih upućuje kako trebaju postupiti (a one su presretne što ih on upućuje)…
Ta igra dominacije možda je prirodna u Japanu, ali nisam siguran da bi tako funkcionirala u zapadnom svijetu; u najboljem slučaju cure se postavljaju kao ravnopravne u odnosima, a u onom gorem će i iskoristiti nesigurnost. Najbolja definicija ponašanja ženskih likova u igri bila bi “sheepish” – što igrača stavlja u dominantnu poziciju u odnosu na druge aktere, time ga suptilno nagovarajući da igru nastavi: nitko neće prekinuti igru u kojoj dobiva.
Poigravanje strahovima tinejdžera nije nepoznato ovoj igri: očekivano, jer riječ je o fikciji čiji su likovi tinejdžeri, pa su unutrašnji strahovi i nesigurnost ogledalo tipične osobe te dobi. No, zašto se potencira u igri? Možda sam preoprezan jer sam igranju ove igre pristupio sa već izgrađenim mišljenjem i znajući kako ružno sve može završiti?
Možda vidim previše suptilne dvoznačnosti? Je li ovo hint bradavice ispod kaputića ili tek osjenčan nabor? Da sam testosteronom napumpan tinejdžer djevac, nema dvojbe što bih vidio.
Strašno? Pa, da – ipak je riječ o horror priči. No, sat vremena unutar igre koja djeluje kao nevini srednjoškolski innuendo, zaboravi se kako je riječ o horror naslovu.
U ovom dijelu priče polako otkrivamo kako Sayori, koju igra potiho “uvaljuje” igraču, ima o sebi nisko mišljenje. Za razliku od scena u školi, u svojoj sobi je Sayori jedno usplahireno, nesigurno biće.
I tu ona igraču otkriva svoj temeljni problem: depresiju.
Podlost ove igre je što navodi igrača da se veže uz lik koji polako otkriva svoja teška stanja kroz emocionalno nabijene rečenice. I, ma što igrač pokušao, ne može promjeniti situaciju u koju je upleten.
Crna pozadina i snažna negativna rečenica. Meni (odraslom) dosadno blebetanje u lošem literarnom stilu, nekome mlađem možda rečenica koja se urezuje u mozak. Izostanak bilo kakvog osjećaja jedan je od simptoma duboke depresije i u tom smislu igra dobro opisuje stanje u kojem se nalazi Sayori, no tko zna kakva značenja ta rečenica može izazvati u glavi tinejdžera?
U međuvremenu, igrač se upliće u prisnije odnose sa drugim likom, Yuri sa prominentnim dojkama.
Yuri nije depresivna, barem se to ne vidi – ali Yuri je opsjednuta noževima.
(nemojte zaboraviti da su ove slike isječci iz mnogo duže radnje, između kojih se ne događa ništa ekstremno i gdje igra sliči naivnoj tinejdžerskoj tv sapunici – ekstremne situacije ne nižu se jedna za drugom, već se pojavljuju rijetko i neočekivano)
Opa!!! Erotičnost ovog trenutka nedvojbena je, a da sam tinejdžer koji ovo igra tlak bi mi skočio do stropa (vjerojatno i još ponešto).
Scena je relativno naivna u odnosu na što se sve može pronaći na Internetu, ali je potencirana narativom priče koji se oslanja manje na vizualni dio (slike su uglavnom vrlo slične ili identične), a više na priču koju igrač stvara u vlastitoj glavi.
Drugi dan, drugi izričaj: depresivna Sayori (koju igra i dalje vuče prema igraču – ili obrnuto?) bavi se deprimirajućim idejama.
Kako sam već rekao, igrač izborom riječi u bilježnici “piše” pjesmu koja se nikad ne realizira kao takva. Za razliku od igrača, likovi u igri imaju svoje napisane pjesme koje igrač može pročitati. Prijašnje su bile dosadne. Ova je… uznemirujuća. I taman kad igra navede igrača da malo više posveti pozornost Sayori, jer eto, nije baš sve u redu, a nije je bilo ni u školi…
Ovo NIJE igra za djecu. Isto tako, ovo nije ni najšokantnija slika u igri. Pa vi vidite.
Upravo smo prešli jedan od raspleta priče. Vrlo čest, jer igra sama navodi igrača na put kojeg smo upravo prešli, pa tek oni koji znaju za ovaj rasplet mogu priču skrenuti u nekom drugom smjeru.
Obješena Sayori kulminacija je procesa u kojem se taj lik u igri polako otvara prema igraču, priznaje svoj problem (ali se u scenama u školi ponaša veselo i neopterećeno, krijući depresiju) i ne čini ništa da ga riješi; igra, pak, igraču ne dozvoljava da na bilo koji način promjeni jednom započeti tijek igre: ma što činio, igrač ne može izbjeći samoubojstvo Sayori. Osjećaj krivnje? Svakako, ako ste se vezali uz lik u igri, bio bi tu negdje i osjećaj krivnje.
Igra u nekom trenutku suptilno sugerira igraču kako je riječ samo o igri i kako likovi u igri znaju da su samo u igri. Ako igrač krene pregledavati direktorij igre, otkrit će kako su se tamo pojavile neke čudne datoteke. U ovom slučaju, slika obješene Sayori kao da ju je nacrtalo (bijesno) dijete.
“Četvrti zid” je koncept u kojem glumci ili likovi između sebe i osobe koja ih prati imaju nevidljivi zid kroz kojeg gledatelj ili igrač može pratiti scenu i događanja, dok likovi s druge strane (glumci u predstavi ili likovi u igri) kroz taj zid ne mogu vidjeti gledatelja/igrača, te se zato ponašaju kao da on ne postoji.
Doki Doki je popularan zbog načina na koji pokušava “srušiti” taj četvrti zid direktnom manipulacijom datotekama na računalu igrača. Naravno, za nas koji se u računala razumijemo iznenadno pojavljivanje ili nestajanje datoteka na disku računala nije ništa više nego smoke and mirrors, ali za “običnog” igrača može izgledati kao magija.
Za sugestijama sklonog mladog igrača, čini se, može djelovati toliko sugestivno da taj jednostavni trik navede osobu da povjeruje, barem malo, da je računalni lik na neki način živ i da s njim komunicira.
Doki Doki je na Internetu hvaljen najviše zbog tog pokušaja rušenja četvrtog zida, jednostavnog trika koji, čini se, može izluditi mladi mozak već pripremljen emocionalnim vezanjem za likove u igri. Uočite kako ovdje, u popisu likova, odjednom više nema slike Sayori – a Natsuki izgleda… čudno.
Nakon samoubojstva Sayori, igra kreće ispočetka gotovo doslovce: ponavljaju se, sa malim i povremenim izmjenama, dijalozi koje je igrač prošao u prethodnom krugu. Sve prethodno spremljene igre (savegame) su obrisane kako se igrač ne bi mogao vratiti na staru poziciju. U novoj rundi, prirodno, nema Sayori, ali ima neobična primjedba o horrorima i kako oni mijenjaju pogled na svijet.
Što nije istinito za većinu populacije, ali jest istinito za mali broj osjetljivih pojedinaca: sjećate li se filma Matrix? Sjećam se par ljudi koji su godinama nakon filma brijali o tome kako ništa nije stvarno, svi smo mi u matrici, treba razbiti matricu… a nisam siguran da takvih nema još uvijek.
Razlika između Matrixa i Doki Doki je u depersonaliziranosti filma u odnosu na aktivnu participaciju igrača: u filmu ste pasivni promatrač, dok u ovoj igri imate iluziju da uglavnom kontrolirate stvari (iako zapravo nije tako).
Ili sam ja previše racionalan. Kad bi uistinu bilo tako, gore spomenuti ljudi ne bi brijali kako živimo u matrici nakon što su odgledali jedan običan film.
Vratimo se na horor priču. Postignuće, posebna pjesmica kao nagrada za dosadašnji trud, pa tko je ne bi htio pročitati?!?!
Uh, možda ipak bolje ne.
Nakon prvog samoubojstva, igra postaje čudna: mijenja se font, a dijalozi više nisu naivni. Čini se kao da likovi u igri gube kontrolu nad sobom.
Natsuki će dobiti batine od oca ako njen otac otkrije što se događa? Naravno da ne – IGRAČ će dobiti batine od roditelja ako otkriju da igra Doki Doki. Igra savjetuje igraču da njeno igranje drži u tajnosti; zanimljivo, jedan od aspekata nasilnih veza (bračnih i generacijskih) je i inzistiranje dominantne strane da vanjski svijet o tome ništa ne smije znati, inače će se dogoditi nešto loše.
… a odmah zatim igrača iznenade “greške” u igri. Animirane su, što se na statičnoj slici ne može vidjeti.
Poigravanje umom igrača nastavlja se: u jednom trenutku više ne možete birati kojoj djevojci ćete prvoj pročitati priču: igra zumiranjem na jedno ime prisiljava igrača da izabere točno određeni lik.
U nekom trenutku pojavljuje se Monika, predsjednica kluba, u obliku lika koji prekida normalan tijek igre (trenutak izbora između druge dvije djevojke). Zanimljiv “literarni” moment čije posljedice će biti jasne na kraju igre.
Igra osim vizualnih “smetnji” i besmislenog teksta u jednom trenutku ponudi i animiranu kompoziciju usta atipičnu za stil crtanja koji se koristi u igri, a što – htjeli vi to ili ne – djeluje uznemirujuće.
Sljedeći neobičan trenutak događa se kad Yuri krene pričati priču o selektivnom uzgoju ljudi kojima odsjecaju udove…
… i završava sa psihodeličnom izjavom o bezvrijednosti života.
U međuvremenu, nove datoteke pojavljuju se na igračevom računalu.
Digitalni poziv u pomoć nestvarnog lika iz igre? I ponovo, igrač nema nikakvu mogućnost izbora.
Djevojke u igri, u međuvremenu, počele su pisati posve shizofrene “pjesme”; suptilno se podmeće ideja kako bi samoubojstvo moglo omogućiti neke “larger than life” događaje – spašavanje svijeta od kolapsa izazvanog lošim programiranjem, primjerice.
Kako igra odmiče, osim novog teksta pojavljuju se i efekti koji simuliraju “kako je nešto pošlo po krivo”. Vizualni elementi služe pojačanju efekta, baš kao i u drugim horor filmovima ili igrama, gdje se vizualni trikovi rado koriste kako bi naglasili scenu.
… jednako kao i zumiranje u kritičnom trenutku. Ponovo, kako bi potcrtalo tekst.
Pisanje pjesama nastavlja se, sa sve crnjim i crnjim izborima. Uočite i “grešku” u brojaču u gornjem desnom kutu, podsjetnik da se digitalni netko s druge strane igra sa svim aspektima igre – no, to može sugerirati i da isti taj digitalni netko prati što igrač radi (i pritom sudi).
Jedino što je messed up u ovoj igri je način na koji ona manipulira igračem.
Op, hop! Neprikrivena seksualna aluzija vreba na igrača, ne bi li ga emotivno vezala uz djevojku koja će uskoro biti pokojna, a i zato da tinejdžerima izazove i instant erekciju.
U nekom trenutku u igri otkrit ćemo kako Yuri, koja voli noževe, isto tako voli i rezati se. Ovdje je to nagovješteno na jedan neobičan način; valjda je to u Japanu hot, ali na Zapadu je ovakva konstrukcija besmislena. Osim ako ne želi ukazati na to da digitalni lik ima ozbiljan duševni poremećaj.
Monika naglašava ovaj moment; slika ne dočarava moment igre, ali u radnji se igrača navodi da je on kriv zbog toga što je sad Yuri odyurila negdje da se malo izreže…
… pa ti sad pogodi o čemu se radi. Scenario traži od igrača da pristane ili ne pristane na nešto; bez obzira na privid izbora, igra vodi svom neminovnom epizodičkom kraju…
Inače, u bilo kojem trenutku u igri moguće je pregledati povijest dijaloga. Ovo je jedan od agresivnih dijelova.
Argh! Testosteron šiba u lice, tlak skače, štošta skače, šok i nevjerica! Ako je igrač do sad razvio nekakav imaginarni odnos sa Yuri, nakon ovoga je kuhan i pečen. Kako različito od nevinog naslova o književnom klubu i pisanju pjesmica…
Ako ste ovako što doživjeli od stvarne osobe, možda vam je zvučalo i simpatično. No, ne i nakon ove igre. Ova je scena kulminacija uvlačenja pod kožu igrača, jer uskoro i prilično iznenadno…
… Yuri se od silne sreće bode nožem.
U igri, igrač cijeli vikend provodi zaključan u razredu sa samoubijenom Yuri. U praksi, igrač treba više puta kliknuti kako bi se priča nastavila; igra prisiljava igrača da ovu scenu gleda duže vrijeme, dok se u dijalogu izmjenjuje nečitak tekst.
History? Hmm…
Pažljiviji igrač otkrit će kako se na njegovom računalu dogodilo još promjena. Happy Thoughts.png je obrisan, no kako sam već prije otvorio sliku ona je ostala, iako datoteke više nema.
U ovom se dijelu igre otkriva Monika kao digitalni lik koji iz pozadine kontrolira situaciju (i igračevo računalo).
(ako se pitate što se dogodi sa Natsuki, ona si na natprirodan način polomi vrat)
Kulminacija igre je u praznoj sobi izvan prostora i vremena u kojoj se nalaze samo Monika i igrač. Monika priznaje kako je ona iza svih događaja i kako naravno ona voli igrača kao što su ga voljele i one druge, i kako se morala riješiti konkurencije i sve ono što bi rekao manijakalni ubojica.
Monika nije pretjerano suptilna u naglašavanju činjenice da je igrač izvan njenog dosega, u nekom drugom svijetu…
… ali bilo bi baš lijepo kad bi se moglo, ako bi se moglo…
U ovom trenutku igrač može prekinuti i ponovo pokrenuti igru, učitati staru poziciju (ako postoji), dočekat će ga Monika sa svojim filozofskim pitanjima. Kako je ipak riječ o igri, nakon nekog vremena Monika će sa svojim idejama krenuti ispočetka, ali igrač ostaje zarobljen u njenom svijetu…
… i bez mogućnosti izbora.
U jednom trenutku će Monika spomenuti i što je radila sa igrom. Naravno, igra ima mogućnost uočiti (po putanji na disku) je li instalirana kao zasebna igra ili je instalirana sa Steam platforme, no neupućenog igrača ovako nešto može poprilično uplašiti; lakovjerne možda i uvjeriti kako Monika možda nije stvarna, ali nije ni nestvarna (jer ima kontrolu nad igračevim računalom). Istim trikom Monika može saznati i igračevo pravo ime (ako je identično korisničkom imenu na računalu), što je neupućenima vjerojatno zastrašujuće do kosti. Takvih trikova ima još.
Pisanje pjesme svodi se na biranje izrezanog, nepotpunog Monikina imena u raznim permutacijama, sugerirajući igraču da je – poludio. Ili je poludjela Monika koja i dalje kontrolira igru (pa tako i igrača)…
Monika implicira kako je “probila četvrti zid” i stupila u interakciju sa igračem mimo one koju bi normalno imali likovi u igri. Na neki način, Monika želi reći kako je stvarna.
Povijest dijaloga, u međuvremenu… nije nešto što želite da vaše maloljetno dijete čita.
I eto – nakon što igra ubije u igraču volju za životom i osjećaj vrijednosti, ponudi mu i rješenje: samoubojstvo kao način da svijet postane bolji. I to je ok, jednom kad to shvatiš znaš da je dobro, ovo ono…
Ne bih imao ništa protiv da u bilo kojoj horor ili kakvoj drugoj igri dva lika iz igre razgovaraju jedan sa drugim na ovakav način, no ovo je direktno obraćanje igraču, sa vrlo preciznim sugestijama.
Igra sugerira kako u samoubojstvu postoji neka vrlina, neki nesebičan čin.
Monikin lik je moguće i ručno obrisati, u kojem slučaju igra kreće drugim tokom… Monika u nekom trenutku shvati kako je pogriješila, kako je učinila lošu stvar, njoj je žao, ona će se potruditi da ispravi sve svoje pogreške…
Rezultat? Igra vam jasno poručuje: sve si ih pobio!
Igra zatim kreće ispočetka, ali ovaj put nema Monike.
Umjesto nje, tu je prvosamoubijena Sayori u nadrealnoj prostoriji, kao zamjena Monici.
Kao finalni završetak (krajnji kraj), igra poručuje igraču da je treba reinstalirati. Ako igrač to i učini, imat će priliku isprobati ostale završetke.
Prošavši krozigru, barem kroz jedan od nekoliko mogućih završetaka od kojih je jedan čak i pozitivan, ali teško dostižan – nisam stekao neki poseban osjećaj.
Doduše, ja sam stari gamer i stari konj koji je prošao gomiletinu raznoraznih igara i kojem je život spržio amigdalu, pa za igru ne mogu reći nešto posebno dobroga: riječ je o chick-lit horroru koji je zapravo dosadan, iako ima nekih simpatičnih tehnoloških trikova. U razini izazivanja jeze ne može se mjeriti sa kvalitetnijim izdanjima tog žanra, poput Amnesie koja je situacijski horror, prilično atmosferičan.
Umjesto toga, Doki Doki se ne poigrava sa atmosferom igre, već direktno sa igračevim mentalnim procesima: diplomatski rečeno, it fucks up your mind. Horror ove igre događa se ne na ekranu, već u mašti igrača, u njegovoj glavi.
Znajući to, svejedno i dalje ne mogu zaključiti da je igra išta više od relativno dosadne klikalice. Čak i ako je fokus igre na kreiranju emotivnog odnosa između igrača i likova u igri, još uvijek je to samo igra, fikcija, nešto za što je svakome jasno da je ništa više od nestvarne zabave.
A onda me stvarnost podsjeti da od ljudi ne očekujem previše:
Eto ga, na.
Eto zašto sam u krivu: ja zbilja više ne razmišljam kao tinejdžeri i zaboravio sam koju količinu sranja su ti mladi mozgovi u stanju progutati bez puno razmišljanja.
Doki Doki nije opasan po mene ili bilo koju drugu odraslu osobu. No, vidim kako može biti opasan i kako može nedoraslu osobu uvući u svoj svijet i posijati štetu, nekad nepopravljivu. Posebice osobama koje su već kakvom traumom senzibilizirane i samo trebaju taj neki okidač: tužnu pjesmu, film, knjigu, ili računalnu igru.
Jesu li autori krivi za kakvo zlo koje se dogodi igračima? Ne, na kraju krajeva oni su se čak dva puta ogradili na početku igre. Dapače, ova igra ne reklamira se kao bezazlena tinejdžerska zabava, autori jasno kažu kako je riječ o horor igri.
S druge strane, igra je postala popularna i ima mnoštvo fanova upravo zbog toga što se ne poigrava igračevim avatarom (fiktivnim likom koji u igri predstavlja pravog igrača, bila to klasična 2D igra u kojoj je avatar vidljiv ili 3D pucačina u kojoj avatar nije vidljiv, ali je prisutan i odvojen je od osobe igrača), već se pokušava poigrati direktno sa igračem, što kroz informatičke trikove, što kroz uspostavljanje emocionalne veze sa likovima u igri i zloupotrebu te veze radi induciranja vrlo osobnih tjeskoba i emotivnih reakcija. Pisanje o ovoj igri, posebice pozitivne reakcije fanova vjerojatno samo pojačavaju “Wertherov efekt” kojeg već igra inicira, sugerirajući kako je samoubojstvo jedan od načina rješavanja problema.
Želite li vašem djetetu dati da igra ovu igru? Vjerujem da odgovor znate i sami.
S druge strane, što ako se ponovo pojavi slična igra, nešto što u prvom dijelu izgleda kao nevina igrica, a tek kasnije postaje opasna? Kako prepoznati takvu igru? Trebaju li roditelji pregledati baš svaku igru koju njihovo dijete igra od početka do kraja? Je li rješenje u zabrani igranja igara? Je li dovoljno razgovarati sa djetetom? Treba li špijunirati dijete neprekidno? Zatvoriti ga u podrum i vezati lancima, jer će jedino tamo biti na sigurnom?
Nažalost, nema univerzalnog odgovora, niti opće metode koja bi bila posve učinkovita i koja bi otklonila strahove roditelja za sigurnost djece. Nekad se zle stvari jednostavno dogode.
P.S. Kako je riječ o vrlo osjetljivoj stvari, potražio sam stručni savjet kako tekst ne bi izazvao efekt suprotan onome kojeg želim izazvati. Ovom prilikom zahvaljujem Zagrebačkom psihološkom društvu, Ivani Ćosić Pregrad i Tii Tomiši na uloženom trudu i potrošenom vremenu za čitanje drafta i savjete.
Savjetodavnu pomoć suicidalne i depresivne osobe mogu dobiti na više mjesta. U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko brojeva telefona za psihološku pomoć:
Centar za krizna stanja i prevenciju suicida: 01 2376 335 (radi od 0 do 24 sata)
Plavi telefon: 01/4833888 (plavi-telefon@zg.t-com.hr)
Psihološki centar TESA: 01/4828888 (psiho.pomoc@tesa.hr)
Visits: 2646
source: netko stavio na Facebook
Sjećam se, a sjetit će se i stariji informatičari među nama, kako je svojedobno postojala inicijativa za prevođenje Open Source alata na hrvatski jezik. Tako je organizirano lokaliziran tadašnji OpenOffice na hrvatski jezik, uz nemali trud i višekratne workshop seanse grupe od, ako se dobro sjećam, dvadeset do trideset domoljubnih geekova.
Sjećam se i kritika tog posla: prijevod rade amateri, prijevod će biti loš, to trebaju raditi profesionalci jer jedino tako moguće je dobiti dovoljno kvalitetan prijevod da bi se softver koristio u školama/u državnoj upravi/u tvrtkama/ovdje/ondje. Naravno, obzirom da je činjenica da su veliki dio posla odradili lingvistički amateri uz nešto pomoći profesionalaca voljnih potrošiti sate za viši cilj, prijevodi nisu bili savršeni. Ali su bili dobri, dovoljno dobri da korisnike ne zbunjuju i ne dovode u dvojbu.
Osobno, nikad ne koristim hrvatske prijevode jer se sasvim dobro snalazim sa engleskim jezikom. No, razumijem potrebu, dapače nasušnu potrebu ljudi koji sa stranim jezicima nisu na “ti”, a takvih je, recimo to otvoreno, [posebice] u javnoj upravi i mnogim tvrtkama jako puno. Prijevod nije rađen za nas geekove koji nemamo problema sa jezikom, već za te ljude, u naporu da im se slobodni softver približi i učini dostupnim. Uredski alati, pa čak i grafička sučelja uredno su, i relativno spretno, prevedena na hrvatski jezik. Ne savršeno, ali dovoljno dobro: dapače, taj volonterski obavljen posao bio je vrlo blizu profesionalnim prijevodima konkurentskih alata, prijevod kojih su tvrtke platile upravo simpatičnom količinom novca. Država, što da vam kažem – nije bila impresionirana. No, vrijedilo je pokušati, ako ne za uhljebe, onda za realni sektor.
Rezultati – mršavi. Prema procjenama jednog od organizatora, broj korisnika prevedenog OpenOffice alata bio je debelo ispod tisućice. Statistika preuzimanja softvera sa službenih stranica ipak je nešto optimističnija: u prvom razdoblju prevođenja bilo je i preko dvadeset tisuća preuzimanja samo na Windows platformi godišnje; koliko je bilo aktivnih korisnika, to iz ovog podatka ne možemo znati.
Je li vrijedilo truda? Sugovornik kaže da jest: vrijedilo je iskustva i sklapanja izvrsnih novih poznanstava.
I tako, desetljeće kasnije, stvari su se ipak počele mijenjati: bez slobodnog softvera da puše za vratom komercijalnim rješenjima nije više bilo potrebe niti za visokim standardima. Ovo na slici je Windows 10. Razmijete li što je pjesnik htio reći? (*)
Prijevod je takav zato što ga ne rade stručnjaci, već jeftini prevoditelji koji često niti ne razumiju kontekst stvari koje prevode. Takva je odluka razumna iz pozicije tvrtke, jer bez konkurencije nema potrebe niti za inovacijama ili poboljšanjima, bespotrebnim troškovima: svakakav [a jeftin] prijevod bit će upravo izvrstan u odnosu na nikakav kad ne postoji tržišno natjecanje, niti tržište radi pritiske za bolju kvalitetu prijevoda. Gdje tržište kupuje nešto zato što misli da mora i da konkurencije nema, hej! – zar postoji bolje mjesto na ovome svijetu?
Za koga je, prijevod je i više nego dobar.
(*) Za one koji nisu shvatili, riječ je o mogućnosti korisnika računala da prikaz svoje igre streaming tehnologijom učini dostupnom drugim ljudima. Engleska riječ “streaming” u ovom slučaju označava tehnologiju kojom se slika sa računala igrača prenosi na zaslone ljudi koji tu igru promatraju na svom (udaljenom) računalu: vrlo slično malom privatnom “TV prijenosu”. Dakako, prevesti ovako nešto na hrvatski jezik nije trivijalno, ali je li moguće sastaviti smislen prijevod? Javite mi ovdje dolje, u FB komentarima.
Visits: 122
Privacy policy
1. Introduction
1.1 We are committed to safeguarding the privacy of our website visitors.
1.2 This policy applies where we are acting as a data controller with respect to the personal data of our website visitors; in other words, where we determine the purposes and means of the processing of that personal data.
1.3 We use cookies on our website. Insofar as those cookies are not strictly necessary for the provision of our website, we will ask you to consent to our use of cookies when you first visit our website.
1.4 Our website incorporates privacy controls which affect how we will process your personal data. You can access the privacy controls via Privacy & Cookies Policy.
1.5 In this policy, “we”, “us” and “our” refer to the owner of the web page.[ For more information about us, see Section 13.]
2. Credit
2.1 This document was created using a template from SEQ Legal (https://seqlegal.com/free-legal-documents/privacy-policy).
3. How we use your personal data
3.1 In this Section 3 we have set out:
(a) the general categories of personal data that we may process;
(b) in the case of personal data that we did not obtain directly from you, the source and specific categories of that data;
(c) the purposes for which we may process personal data; and
(d) the legal bases of the processing.
3.2 We may process data about your use of our website and services (“usage data“). The usage data may include your IP address, geographical location, browser type and version, operating system, referral source, length of visit, page views and website navigation paths, as well as information about the timing, frequency and pattern of your service use. The source of the usage data is Google Analytics. This usage data may be processed for the purposes of analysing the use of the website and services. The legal basis for this processing is our legitimate interests, namely monitoring and improving our website and services.
3.3 We may process your account data (“account data“). The account data may be processed for the purposes of operating our website, providing our services, ensuring the security of our website and services, maintaining back-ups of our databases and communicating with you. The legal basis for this processing is consent.
3.4 We may process your personal data that are provided in the course of the use of our services (“service data“). The service data may be processed for the purposes of operating our website, providing our services, ensuring the security of our website and services, maintaining back-ups of our databases and communicating with you. The legal basis for this processing is our legitimate interests, namely the proper administration of our website and business.
3.5 We may process information that you post for publication on our website or through our services (“publication data“). The publication data may be processed for the purposes of enabling such publication and administering our website and services. The legal basis for this processing is our legitimate interests, namely the proper administration of our website and business.
3.6 We may process information contained in any enquiry you submit to us regarding goods and/or services (“enquiry data“). The enquiry data may be processed for the purposes of offering, marketing and selling relevant goods and/or services to you. The legal basis for this processing is consent.
3.7 We may process information relating to our customer relationships, including customer contact information (“customer relationship data“). The customer relationship data may be processed for the purposes of managing our relationships with customers, communicating with customers, keeping records of those communications and promoting our products and services to customers. The legal basis for this processing is our legitimate interests, namely the proper management of our customer relationships.
3.8 We may process information that you provide to us for the purpose of subscribing to our email notifications and/or newsletters (“notification data“). The notification data may be processed for the purposes of sending you the relevant notifications and/or newsletters. The legal basis for this processing is consent.
3.9 We may process information contained in or relating to any communication that you send to us (“correspondence data“). The correspondence data may include the communication content and metadata associated with the communication. Our website will generate the metadata associated with communications made using the website contact forms. The correspondence data may be processed for the purposes of communicating with you and record-keeping. The legal basis for this processing is our legitimate interests, namely [the proper administration of our website and business and communications with users.
3.10 We may process any of your personal data identified in this policy where necessary for the establishment, exercise or defence of legal claims, whether in court proceedings or in an administrative or out-of-court procedure. The legal basis for this processing is our legitimate interests, namely the protection and assertion of our legal rights, your legal rights and the legal rights of others.
3.11 We may process any of your personal data identified in this policy where necessary for the purposes of obtaining or maintaining insurance coverage, managing risks, or obtaining professional advice. The legal basis for this processing is our legitimate interests, namely the proper protection of our business against risks.
3.12 In addition to the specific purposes for which we may process your personal data set out in this Section 3, we may also process any of your personal data where such processing is necessary for compliance with a legal obligation to which we are subject, or in order to protect your vital interests or the vital interests of another natural person.
3.16 Please do not supply any other person’s personal data to us, unless we prompt you to do so.
4. Providing your personal data to others
4.1 We may disclose your personal data to our insurers and/or professional advisers insofar as reasonably necessary for the purposes of obtaining or maintaining insurance coverage, managing risks, obtaining professional advice, or the establishment, exercise or defence of legal claims, whether in court proceedings or in an administrative or out-of-court procedure.
4.2 Financial transactions relating to our website and services may be handled by our payment services providers. We will share transaction data with our payment services providers only to the extent necessary for the purposes of processing your payments, refunding such payments and dealing with complaints and queries relating to such payments and refunds. You can find information about the payment services providers’ privacy policies and practices at their respective URLs.
4.3 In addition to the specific disclosures of personal data set out in this Section 4, we may disclose your personal data where such disclosure is necessary for compliance with a legal obligation to which we are subject, or in order to protect your vital interests or the vital interests of another natural person. We may also disclose your personal data where such disclosure is necessary for the establishment, exercise or defence of legal claims, whether in court proceedings or in an administrative or out-of-court procedure.
5. International transfers of your personal data
5.1 In this Section 5, we provide information about the circumstances in which your personal data may be transferred to countries outside the European Economic Area (EEA).
5.2 The hosting facilities for our website might be situated outside EEA.The European Commission has made an “adequacy decision” with respect to the data protection laws of current country hosting the page.
5.3 You acknowledge that personal data that you submit for publication through our website or services may be available, via the internet, around the world. We cannot prevent the use (or misuse) of such personal data by others.
6. Retaining and deleting personal data
6.1 This Section 6 sets out our data retention policies and procedure, which are designed to help ensure that we comply with our legal obligations in relation to the retention and deletion of personal data.
6.2 Personal data that we process for any purpose or purposes shall not be kept for longer than is necessary for that purpose or those purposes.
6.3 Notwithstanding the other provisions of this Section 6, we may retain your personal data where such retention is necessary for compliance with a legal obligation to which we are subject, or in order to protect your vital interests or the vital interests of another natural person.
7. Amendments
7.1 We may update this policy from time to time by publishing a new version on our website.
7.2 You should check this page occasionally to ensure you are happy with any changes to this policy.
7.3 We will notify you of significant changes to this policy on our website.
8. Your rights
8.1 In this Section 8, we have summarised the rights that you have under data protection law. Some of the rights are complex, and not all of the details have been included in our summaries. Accordingly, you should read the relevant laws and guidance from the regulatory authorities for a full explanation of these rights.
8.2 Your principal rights under data protection law are:
(a) the right to access;
(b) the right to rectification;
(c) the right to erasure;
(d) the right to restrict processing;
(e) the right to object to processing;
(f) the right to data portability;
(g) the right to complain to a supervisory authority; and
(h) the right to withdraw consent.
8.3 You have the right to confirmation as to whether or not we process your personal data and, where we do, access to the personal data, together with certain additional information. That additional information includes details of the purposes of the processing, the categories of personal data concerned and the recipients of the personal data. Providing the rights and freedoms of others are not affected, we will supply to you a copy of your personal data. The first copy will be provided free of charge, but additional copies may be subject to a reasonable fee.
8.4 You have the right to have any inaccurate personal data about you rectified and, taking into account the purposes of the processing, to have any incomplete personal data about you completed.
8.5 In some circumstances you have the right to the erasure of your personal data without undue delay. Those circumstances include: the personal data are no longer necessary in relation to the purposes for which they were collected or otherwise processed; you withdraw consent to consent-based processing; you object to the processing under certain rules of applicable data protection law; the processing is for direct marketing purposes; and the personal data have been unlawfully processed. However, there are exclusions of the right to erasure. The general exclusions include where processing is necessary: for exercising the right of freedom of expression and information; for compliance with a legal obligation; or for the establishment, exercise or defence of legal claims.
8.6 In some circumstances you have the right to restrict the processing of your personal data. Those circumstances are: you contest the accuracy of the personal data; processing is unlawful but you oppose erasure; we no longer need the personal data for the purposes of our processing, but you require personal data for the establishment, exercise or defence of legal claims; and you have objected to processing, pending the verification of that objection. Where processing has been restricted on this basis, we may continue to store your personal data. However, we will only otherwise process it: with your consent; for the establishment, exercise or defence of legal claims; for the protection of the rights of another natural or legal person; or for reasons of important public interest.
8.7 You have the right to object to our processing of your personal data on grounds relating to your particular situation, but only to the extent that the legal basis for the processing is that the processing is necessary for: the performance of a task carried out in the public interest or in the exercise of any official authority vested in us; or the purposes of the legitimate interests pursued by us or by a third party. If you make such an objection, we will cease to process the personal information unless we can demonstrate compelling legitimate grounds for the processing which override your interests, rights and freedoms, or the processing is for the establishment, exercise or defence of legal claims.
8.8 You have the right to object to our processing of your personal data for direct marketing purposes (including profiling for direct marketing purposes). If you make such an objection, we will cease to process your personal data for this purpose.
8.9 You have the right to object to our processing of your personal data for scientific or historical research purposes or statistical purposes on grounds relating to your particular situation, unless the processing is necessary for the performance of a task carried out for reasons of public interest.
8.10 To the extent that the legal basis for our processing of your personal data is:
(a) consent; or
(b) that the processing is necessary for the performance of a contract to which you are party or in order to take steps at your request prior to entering into a contract,
and such processing is carried out by automated means, you have the right to receive your personal data from us in a structured, commonly used and machine-readable format. However, this right does not apply where it would adversely affect the rights and freedoms of others.
8.11 If you consider that our processing of your personal information infringes data protection laws, you have a legal right to lodge a complaint with a supervisory authority responsible for data protection. You may do so in the EU member state of your habitual residence, your place of work or the place of the alleged infringement.
8.12 To the extent that the legal basis for our processing of your personal information is consent, you have the right to withdraw that consent at any time. Withdrawal will not affect the lawfulness of processing before the withdrawal.
8.13 You may exercise any of your rights in relation to your personal data by written notice to us.
9. About cookies
9.1 A cookie is a file containing an identifier (a string of letters and numbers) that is sent by a web server to a web browser and is stored by the browser. The identifier is then sent back to the server each time the browser requests a page from the server.
9.2 Cookies may be either “persistent” cookies or “session” cookies: a persistent cookie will be stored by a web browser and will remain valid until its set expiry date, unless deleted by the user before the expiry date; a session cookie, on the other hand, will expire at the end of the user session, when the web browser is closed.
9.3 Cookies do not typically contain any information that personally identifies a user, but personal information that we store about you may be linked to the information stored in and obtained from cookies.
10. Cookies that we use
10.1 We use cookies for the following purposes:
(a) authentication – we use cookies to identify you when you visit our website and as you navigate our website;
(b) status – we use cookies to help us to determine if you are logged into our website;
(c) personalisation – we use cookies to store information about your preferences and to personalise the website for you;
(d) security – we use cookies as an element of the security measures used to protect user accounts, including preventing fraudulent use of login credentials, and to protect our website and services generally;
(e) advertising – we use cookies to help us to display advertisements that will be relevant to you;
(f) analysis – we use cookies to help us to analyse the use and performance of our website and services; and
(g) [ookie consent – we use cookies to store your preferences in relation to the use of cookies more generally.
11. Cookies used by our service providers
11.1 Our service providers use cookies and those cookies may be stored on your computer when you visit our website.
11.2 We use Google Analytics to analyse the use of our website. Google Analytics gathers information about website use by means of cookies. The information gathered relating to our website is used to create reports about the use of our website. Google’s privacy policy is available at: https://policies.google.com/privacy.
11.3 We publish Google AdSense interest-based advertisements on our website. These are tailored by Google to reflect your interests. To determine your interests, Google will track your behaviour on our website and on other websites across the web using cookies. You can view, delete or add interest categories associated with your browser by visiting: https://adssettings.google.com. You can also opt out of the AdSense partner network cookie using those settings or using the Network Advertising Initiative’s multi-cookie opt-out mechanism at: http://optout.networkadvertising.org. However, these opt-out mechanisms themselves use cookies, and if you clear the cookies from your browser your opt-out will not be maintained. To ensure that an opt-out is maintained in respect of a particular browser, you may wish to consider using the Google browser plug-ins available at: https://support.google.com/ads/answer/7395996
12. Managing cookies
12.1 Most browsers allow you to refuse to accept cookies and to delete cookies. The methods for doing so vary from browser to browser, and from version to version. You can however obtain up-to-date information about blocking and deleting cookies via these links:
(a) https://support.google.com/chrome/answer/95647 (Chrome);
(b) https://support.mozilla.org/en-US/kb/enable-and-disable-cookies-website-preferences (Firefox);
(c) https://www.opera.com/help/tutorials/security/cookies/ (Opera);
(d) https://support.microsoft.com/en-gb/help/17442/windows-internet-explorer-delete-manage-cookies (Internet Explorer);
(e) https://support.apple.com/kb/PH21411 (Safari); and
(f) https://privacy.microsoft.com/en-us/windows-10-microsoft-edge-and-privacy (Edge).
12.2 Blocking all cookies will have a negative impact upon the usability of many websites.
12.3 If you block cookies, you will not be able to use all the features on our website.
13. Our details
13.1 This website is owned and operated by Radoslav Dejanović.
Visits: 470
Powered by WordPress & Theme by Anders Norén