8
Apr
2021
0

Medijski bias prema Astra Zeneca cjepivu

Svjedočili smo velikom interesu javnosti i (posebice) medija za nuspojave cijepljenja cjepivom protiv Covid-19 proizvođača Astra Zeneca. Popraćeni brojnim medijskim napisima o štetnim, dapače smrtonosnim posljedicama cijepljenja tim cjepivom, javnost se s pravom upitala koliko je sigurno cijepiti se tim cjepivom, ili uopće? Čak je i EMA reagirala, objaviviši preporuku da se u moguće rijetke nuspojave cjepiva uvrsti i trombocitopenija, poremećaj zgrušnjavanja krvi koji može ozbiljno ugroziti zdravlje.

Je li na kraju priče sve ispalo tek veliki lov na samo jednu vješticu? Naime, medijska pozornost bila je iznimno fokusirana na AZ cjepivo, dok se o nuspojavama kod drugih proizvođača nije baš ništa spominjalo, iako situacija ni kod njih nije tako ružičasta: Pfizerovo cjepivo također ima prijavljenu trombocitopeniju kao nuspojavu (čak i fatalnu), jednako tako i Modernino.

Trombocitopenija je poremećaj zgrušnjavanja krvi u kojoj dolazi do abnormalno niskog broja krvnih pločica, što izaziva poremećaje u zgrušnjavanju i može izazvati unutrašnja krvarenja, ozljede koje teško zarastaju, pa i ishemijski udar. Trombocitopeniju može izazvati široki raspon uzroka, može biti životno ugrožavajuća, ali utješno je što je to poremećaj koji je vrlo dobro istražen i kojeg znamo liječiti.

Kako to da se onda spominje samo AZ kao potencijalno po život opasno cjepivo, dok se drugi proizvođači ne spominju? Jesu li njihova cjepiva sigurnija, pouzdanija?

Odgovor na to pokušat ćemo dokučiti pomoću proračunskih tablica i grafikona, alata iznimno popularnih u amaterskoj epidemiologiji.

Za početak, pogledajmo kako se ponašaju čisti podaci (izvor: HZJZ) u jednostavnoj tablici; podaci se odnose na Republiku Hrvatsku, na razdoblje do početka travnja, u kojem je vremenu distribuirano ukupno (nekima u jednom cijepljenju, nekima u dva cijepljenja) blizu pola milijuna doza svih cjepiva.

(uočite visoku preciznost jednostavnog postotnog računa koja želi naglasiti dubinu promišljanja problema)

Ono što možemo uočiti i prostim okom je činjenica da je, velikim očima (i prihvatljivoj cijeni) unatoč, AZ cjepivo distribuirano u relativno maloj količini: 32% ukupnog broja doza. Primat drži Comirnaty s 55%, famozno Pfizerovo “cjepivo za društvenu elitu i tko-zna-koga-na-pravom-mjestu”. To je, sad vidimo, malo u neskladu s narodnim dojmom kako je AZ cjepivo masovno korišteno za cijepljenje stoke sitnog zuba, dok je za krupnozubatu rezervirano “kvalitetno” cjepivo koje nema nuspojave.

A što ćemo s nuspojavama? I njih ćemo, naravno, prikazati. Prikazat ćemo ih grafički, kako bi rast pada i pad rasta odmah bili uočljivi i najvećim laicima, te kako ne bi bilo zabune u proporcijama. Model prikaza baziran je na postotnom računu, metodologiju nećete dobiti jer se to ne priliči u miljeu epidemiologa amatera.

Razbijmo najprije ideju da je jedno cjepivo bolje od drugog:

(spljošteni graf vizualno smanjuje razliku)

Kako je iz gornjeg grafa golim okom vidljivo, razlike su male. One bi ostale male i kad bismo ovaj namjerno spljošteni graf raširili na punu visinu: “najzdravije” cjepivo (Moderna) ima 0.27% nuspojava (jedna od četiristo osoba), dok su Comirnaty i AZ zapravo blizu jedan drugome: 0.42% (jedna od dvjesto i nešto sitno osoba) i 0.55% (jedna od, hm, malo manje od dvjesto osoba).

Prije nego li brzopleto i slavodobitno zaključimo kako je rješenje jednostavno: trebamo se svi cijepiti Moderninim cjepivom, moramo ipak imati na umu jedan ograničavajući faktor koji nas spriječava da proglasimo proljetni kolaps ovih drugih cjepiva: riječ je o malom broju uzoraka, što je i jedna od češćih statističkih pogreški. Što je veći broj uzoraka koje obrađujemo, vjerodostojniji su rezultati koje dobivamo. Ako je broj uzoraka mali, ekstremne vrijednosti imaju veću težinu, i obrnuto: što je veći broj uzoraka, ekstremne vrijednosti se lakše definiraju kao to što jesu: ekstremne vrijednosti, iznimka od pravila, ne ono što nas zbilja zanima.

Vrlo je vjerojatno da sva cjepiva imaju sličnu količinu nuspojava. Iz ovog malog skupa podataka možemo vidjeti kako su Pfizer i AZ zapravo tu negdje, no Moderna zbunjuje svojom naizgled boljom sigurnošću; no, uvidom u podatke otkrivamo kako je broj cijepljenja Modernom značajno manji (jedna trećina broja AZ, odnosno jedna petina broja Pfizer doza), zbog čega nam se vjerojatno potkrao tako dobar statistički rezultat.

Koje je, onda, cjepivo po Hrvate najopasnije? Prikažimo to brojem ukupno prijavljenih nuspojava:

Po prikazanom grafu, najviše nuspojava ima Pfizerovo cjepivo, a slijedi ga Astra Zeneca, te megasigurna Moderna.

No, je li tome zbilja tako? Ako bismo u obzir uzeli samo ovakvu informaciju, ne znajući druge ključne detalje, mogli bismo zaključiti kako cijelo vrijeme (medijski) ganjamo pogrešnu lisicu. Tek kad u ovaj graf uvrstimo i broj danih doza cjepiva dobivamo realističniji prikaz:

Ako vam se čini da graf nije dobar, jer ne vidite gdje su nuspojave – one su tu, prikazane su na vrhu stupca, zelenom bojom, za sva tri cjepiva. Ne možete ih vidjeti jer je njihov broj u odnosu na ukupni broj cijepljenja vrlo, vrlo malen.

Možemo se još malo poigrati s grafikonom, i to tako što ćemo smanjiti opseg po osi Y, odnosno broju danih doza:

I evo ga, zeleni podatak pojavio se na vrhu dva stupca. Uočite kako je jedan stupac, onaj Moderne, u potpunosti nestao jer je izvan opsega po osi Y. Ovakvom manipulacijom podacima uspjeli smo postići dvije stvari: zeleni komad AZ cjepiva naizgled zauzima veću ukupnu površinu nego onaj Pfizerovog (koji je u stvarnosti površinom 50% veći od svog prethodnika, tj. Pfizerovih nuspojava ima koliko AZ-ovih, i još upola toliko), a graf sugerira i da kod Moderne nema spomena vrijednih nuspojava, ili da Modernina cjepiva uopće nismo ni koristili. Eto što može učiniti jedno spretno uvećanje grafikona!

Ako vas je sve ovo zbunilo, nemojte se zabrinuti. Gornji tekst je namjerno napisan da manipuliranjem esencijalno točnih podataka kod čitatelja izazove zbunjenost, kako bi mu poljuljao stav o nečemu, ili čak formirao drugačije mišljenje. Imajte to na umu kad sljedeći put budete gledali naizgled jednostavne i samorazumljive grafikone.

Ako vas cijela priča sad plaši još i više, ne plašite se, jer slijedi pojašnjenje sukusa stvari:

  • Nema velike razlike u količini nuspojava između Pfizerovog i AZ cjepiva; Modernino cjepivo se čini sigurnije, ali ono je i najmanje korišteno – veći broj danih doza mogao bi ovu zasad vidljivu razliku na kraju možda i izjednačiti;
  • nuspojave navedene u ovom tekstu su sve zabilježene nuspojave: od vrlo benignog oteknuća ili boli na mjestu uboda, do ozbiljnih problema sa zgrušnjavanjem krvi;
  • ovih ozbiljnih puno je manje od onih benignih, iako sve nuspojave ulaze u statistiku;
  • prilikom cijepljenja postoji mogućnost nuspojava, pa i onih ozbiljnih, ali one su toliko rijetke da opasnost od posljedica oboljevanja daleko nadmašuje opasnost od ozbiljnih nuspojava cijepljenja;
  • najzad, možda za ovu priču najbitnije: sad kad otprilike znamo kakve su opasnosti od ozbiljnih nuspojava (konkretno, koagulopatija), možemo ih efikasno držati pod kontrolom jer je riječ o problemima na koje imamo kvalitetan odgovor;
  • nije pogrešno imati strah od cjepiva ili posljedične tromboze i biti oprezan; ne valja pritom nekritički prihvaćati popularna mišljenja i informacije koje se rado šire društvenim mrežama.

Za zaključak, vratimo se na ono pitanje iz clickbait naslova, koje je ostalo neodgovoreno: zašto postoji medijski bias prema AZ cjepivu? Kako vidimo, i druga cjepiva imaju slične nuspojave u otprilike istom broju, no samo se AZ cjepivo tjednima razvlačilo po medijima kao problematično. Na to pitanje teško je dati nedvosmislen odgovor. To može biti hladni rat između EU i Astra Zenece zbog uvjeta i isporuke, ali može biti i PR napor konkurencije. A može biti i “njušenje krvi” medija koji su osjetili kako AZ stvara situaciju koja se može iskoristiti za mnoštvo klikova i zarade – pa ima smisla tu priču potencirati.

Što god bio uzrok, pa čak i ako pravog uzroka nema, ako je sve bio tek medijski zakuhan lov na vješticu, puno šira šteta nastala je gubitkom povjerenja prema cijepljenju. Ako je netko zbilja i mislio kako će od ovog profitirati na neki način, ispao je u krivu. Nepotrebno izazvan negativni efekt koji zahvaća sve, i vlade, i narode, i proizvođače cjepiva – trebati će dugo vremena ispravljati.

Izjava o sukobu interesa: autor teksta je farmakoprofiterski dioničar tvrtke Astra Zeneca, s udjelom u vrijednosti od 13.77USD.

0

Hits: 856

You may also like

Superbus via inscientiae