24
Oct
2018
0

Strujite način

source: netko stavio na Facebook

Sjećam se, a sjetit će se i stariji informatičari među nama, kako je svojedobno postojala inicijativa za prevođenje Open Source alata na hrvatski jezik. Tako je organizirano lokaliziran tadašnji OpenOffice na hrvatski jezik, uz nemali trud i višekratne workshop seanse grupe od, ako se dobro sjećam, dvadeset do trideset domoljubnih geekova.

Sjećam se i kritika tog posla: prijevod rade amateri, prijevod će biti loš, to trebaju raditi profesionalci jer jedino tako moguće je dobiti dovoljno kvalitetan prijevod da bi se softver koristio u školama/u državnoj upravi/u tvrtkama/ovdje/ondje. Naravno, obzirom da je činjenica da su veliki dio posla odradili lingvistički amateri uz nešto pomoći profesionalaca voljnih potrošiti sate za viši cilj, prijevodi nisu bili savršeni. Ali su bili dobri, dovoljno dobri da korisnike ne zbunjuju i ne dovode u dvojbu.

Osobno, nikad ne koristim hrvatske prijevode jer se sasvim dobro snalazim sa engleskim jezikom. No, razumijem potrebu, dapače nasušnu potrebu ljudi koji sa stranim jezicima nisu na “ti”, a takvih je, recimo to otvoreno, [posebice] u javnoj upravi i mnogim tvrtkama jako puno. Prijevod nije rađen za nas geekove koji nemamo problema sa jezikom, već za te ljude, u naporu da im se slobodni softver približi i učini dostupnim. Uredski alati, pa čak i grafička sučelja uredno su, i relativno spretno, prevedena na hrvatski jezik. Ne savršeno, ali dovoljno dobro: dapače, taj volonterski obavljen posao bio je vrlo blizu profesionalnim prijevodima konkurentskih alata, prijevod kojih su tvrtke platile upravo simpatičnom količinom novca. Država, što da vam kažem – nije bila impresionirana. No, vrijedilo je pokušati, ako ne za uhljebe, onda za realni sektor.

Rezultati – mršavi. Prema procjenama jednog od organizatora, broj korisnika prevedenog OpenOffice alata bio je debelo ispod tisućice. Statistika preuzimanja softvera sa službenih stranica ipak je nešto optimističnija: u prvom razdoblju prevođenja bilo je i preko dvadeset tisuća preuzimanja samo na Windows platformi godišnje; koliko je bilo aktivnih korisnika, to iz ovog podatka ne možemo znati.

Je li vrijedilo truda? Sugovornik kaže da jest: vrijedilo je iskustva i sklapanja izvrsnih novih poznanstava.

I tako, desetljeće kasnije, stvari su se ipak počele mijenjati: bez slobodnog softvera da puše za vratom komercijalnim rješenjima nije više bilo potrebe niti za visokim standardima. Ovo na slici je Windows 10. Razmijete li što je pjesnik htio reći? (*)

Prijevod je takav zato što ga ne rade stručnjaci, već jeftini prevoditelji koji često niti ne razumiju kontekst stvari koje prevode. Takva je odluka razumna iz pozicije tvrtke, jer bez konkurencije nema potrebe niti za inovacijama ili poboljšanjima, bespotrebnim troškovima: svakakav [a jeftin] prijevod bit će upravo izvrstan u odnosu na nikakav kad ne postoji tržišno natjecanje, niti tržište radi pritiske za bolju kvalitetu prijevoda. Gdje tržište kupuje nešto zato što misli da mora i da konkurencije nema, hej! – zar postoji bolje mjesto na ovome svijetu?

Za koga je, prijevod je i više nego dobar.

 

 

(*) Za one koji nisu shvatili, riječ je o mogućnosti korisnika računala da prikaz svoje igre streaming tehnologijom učini dostupnom drugim ljudima. Engleska riječ “streaming” u ovom slučaju označava tehnologiju kojom se slika sa računala igrača prenosi na zaslone ljudi koji tu igru promatraju na svom (udaljenom) računalu: vrlo slično malom privatnom “TV prijenosu”. Dakako, prevesti ovako nešto na hrvatski jezik nije trivijalno, ali je li moguće sastaviti smislen prijevod? Javite mi ovdje dolje, u FB komentarima.

0

Hits: 1